Konfrencija BDS-a u Subotici

Na 22. godišnjoj konferenciji Bibliotekarskog društva Srbije – Biblioteke u društvu brzih promena, održanoj od 15. do 17. decembra 2025. godine u Subotici, Gradsku biblioteku i čitaonicu Herceg Novi, ali i Crnu Goru, s obzirom na to da smo bili jedini crnogorski bibliotečki izaslanici, ove godine predstavljale su Jasna Maslan, direktorka Biblioteke i Jelena Đonović, bibliotekarka, koja je osmislila i vodila panel sesiju Biblioslastičarnica.

U Biblioslastičarnici, drugog dana konferencije, u utorak, 16. decembra, u svečanoj sali Hrvatskog doma „Matica“, s početkom u 18 časova, u okviru podteme konferencije Platforme za kulturne eksperimente i inovacije, uživali su brojni bibliotekri iz Srbije i drugih zemalja učesnica, a nastupali panelisti, renomirani bibliotekari, dugogodišnji kreatori programa za djecu i mlade, predstavnici NVO sektora i uprave biblioteka: Violeta Đorđević, Vladislava Sara Ivković Marković (Biblioteka grada Beograda), Dragana Božić (Gradska biblioteka u Novom Sadu), Jasmina Ivanković, direktorka Biblioteke „Dimitrije Tucović“ iz Lazarevca, Natalija Đurović (Udruženje Dečja kulturna geografija – DECImetar, Lazarevac), dok je svoje pismo poslala i Milana Mima Gavrilov (Gradska biblioteka Pančevo).

U okviru novih misija biblioteka, socijalnih, ali i komercijalnih, predstavljen je jedinstven koncept male dječje biblioteke / dječijeg odjeljenja javne biblioteke koji bi, prvi put, pionirski, mogao uvesti specifičan način multifunkcionalnog kulturnog razvoja, uz neobično kreiranje kulturnog života za najmlađe i druge korisnike. U okviru brzih promjena i globalnih društvenih potreba može doći do transformacije biblioteke u privlačno mjesto za sva čula – biblioslastičarnicu. Kreativna sloboda bibliotekara, pokretača inovativnih aktivnosti, oblikovala bi nove pristupe znanju i književnosti za djecu, stvarajući kulturni eksperiment koji, na temu S djecom oko svijeta, može pokrenuti inventivno, inspirativno bibliotečko okruženje, i složenu instituciju koja bi u svoju djelatnost uvrstila i poslastičarstvo, kao oblast koja bi pomogla podsticanju čitanja kod djece.

Ovaj sasvim prirodan spoj doprinio bi uživanju svih čula, naročito čula ukusa, ostajući, prije svega, u domenu najvažnije bibliotečke misije. Dječja biblioteka postala bi mjesto dinamičnog prostora znanja, učenja, razmjene ideja i saradnje, ali i zabave u kojoj bi se služila određena vrsta kolača prepoznata u našoj gastrokulturi kao misionar zemlje iz koje potiče, vezujući se nazivom za tu zemlju/grad: ruske kape, moskva šnit, bečka štrudla, crnogorske priganice, švedska rolnica, dansko pecivo, grčka torta, španski vetar, londonske štangle, bugarska ruža..., te otuda i šaljiv naziv prezentacije koja je pratila panel sesiju – Kolači po UDK (Univerzalna decimalna klasifikacija). Djeca i stariji mogli bi da uživaju u slatkim ukusima, i da se preko knjiga izdvojenih iz fonda upoznaju s osnovnim geografskim, prirodnim, društvenim i kulturnim odlikama i vrijednostima zemalja i naroda koji u njima žive; pjesmama, pozdravima i igračkama; naglas bi se čitali odabrani prevodi i knjige na jeziku zemlje iz koje potiče kolač. Poslastice bi malim korisnicima poslužile kao putokazi za razumijevanje drugih običaja i vjerovanja, utičući na rano poštovanje drugačijih kultura i njegovanje tolerancije. Slušala bi se muzika zemalja odakle su kolači i njihovi nazivi, i koji je promovišu; puštali bi se filmovi i emitovali video-zapisi. Poslastičari bi rado pokazali vještine pravljenja kolača u posebnoj radionici namijenjenoj djeci. Ambasade tih zemalja bile bi česti gosti i glavni resurs u nabavci literature i zanimljivosti za sve korisnike, dopunjavale bi sadržaje, idejno i materijalno. Obavezan bi bio Čitalački pasoš za sve posjetioce...

Panelisti su imali priliku da izraze svoje stavove o pomenutoj temi, svako iz svog ugla djelovanja u okviru bibliotečkog poslanja i da prenesu svoja lična i radna iskustva, kao i da predstave aktivnosti kojima se bave a srodne su ideji Biblioslastičarnice i mogu sa njom biti kompatibilne. U ime kuće u kojoj smo boravili obratila nam se koleginica iz Gradske biblioteke Subotica, Bernadica Ivanković, saradnica hrvatske „Matice“ za oblast kulture i obrazovanja, a u ime Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV), toplu dobrodošlicu nam je poželjela i Tanja Stantić, vijećnica Hrvatskog nacionalnog vijeća. Sve goste programa u Hrvatskom domu pozdravila je i Jelena Glišović, predsjednica Bibliotekarskog društva Srbije (BDS).

Hercegnovska biblioteka dostojno je predstavljala Boku Kotorsku i Crnu Goru i u Specijalnom programu Istok-zapad-sever-jug: trpeza i običaji, koji se dešavao istog dana, u prostoru za okupljanja i razonodu Hrvatskog doma „Matica“, s početkom od 20 časova, koji je vodio Dragan Nikolić, regonalni predstavnik za jugoistočnu Evropu EBSCO Information Services (EBCSO baze podataka, elektronske knjige i servisi – najbolje iz primjene ljudskog iskustva i veštačke inteligencije za dobrobit biblioteka i akademskih zajednica). Prisutne i radoznale bibliotekare poslužili smo tradicionalnim bokeškim i crnogorskim specijalitetima: sušenim narandžama – narancinima, roštulama, kolačima sa sokom od divlje narandže i priganicama, a pozvali ih šaljivim stihovima Dejana Aleksića: „Ko dođe na Trg Belavista (gdje je naša biblioteka), biografija mu više neće biti ista.“ Svoju pjesmu „Subotičke lale“ poslao nam je i zavičajni pjesnik Dejan Đonović, te smo je sa zadovoljstvom pročitali domaćinima, koji nisu krili svoje ushićenje i zahvalnost, koju i mi kao gosti, s ponosom i naklonošću ljubazno uzvraćamo.

15-17.12.2025.

15-17.12.2025.

15-17.12.2025.

15-17.12.2025.

15-17.12.2025.

15-17.12.2025.

15-17.12.2025.

15-17.12.2025.

15-17.12.2025.

15-17.12.2025.

15-17.12.2025.

15-17.12.2025.

15-17.12.2025.

15-17.12.2025.

15-17.12.2025.